Nepoznati Kupareo – 2. dan 5. Festivala kršćanskog kazališta

OBJAVLJENO: u festival | festival 2019. | vijesti |

U petak 24. 05. na 5. Festivalu kršćanskog kazališta održana je Kazališna večer u čast Rajmunda Kuparea. Kroz program večeri je vodila prof. dr. sc. Sanja Nikčević koja je ujedno govorila o dramskom stvaralaštvu ovoga dominikanca, estetičara i književnika koji  se okušao u svim književnim rodovima – lirici, epici i drami.

Sanja Nikčević je uvodno istaknula da je Festival kršćanskog kazališta jedinstven događaj koji u žižu dovodi teatar koji se bavi duhovnim temama i koji evangelizira, a ujedno nudi i umjetničku kvalitetu predstava. Smatra da bi se mnogi kazalištarci tim temama bavili, ali se ne usude jer bi ih glavna kazališna struja odmah diskreditirala kao nazadne i loše umjetnike. Ipak, ovaj festival malo pomalo tu klimu mijenja.

Kazalište i drama s kršćanskom porukom su zanimali i Rajmunda Kuparea iako je on, nažalost najslabije poznat kao dramatičar. Poznatiji je kao pjesnik, pa čak i romanopisac no značajnu je znanstvenu karijeru ostvario kao estetičar i filozof. Stoga je nužno da hrvatska javnost bolje upozna dramsko djelo, preciznije prikazanja, ovoga pisca čija će knjiga drama Prebivao je među nama uskoro biti predstavljena u novom izdanju nove nakladničke kuće Citadela libri. Ta će izdavačka kuća upravo nastojati afirmirati vrijedna književna i teatrološka djela s rubova.

Sanja Nikčević je, prije analize Kupareovih prikazanja, govorila nešto općenito o tom žanru te istaknula neke nove spoznaje o njemu. Naime, prikazanja nisu relikt srednjega vijeka, već su temelj europskog teatra sve do sredine 20. stoljeća kada se glavna kazališna struja mijenja i izbacuje iz kanona sve što ima veze s duhovnim, naročito kršćanskim.

Kupareova su prikazanja izrazito moderna budući da se u njima Krist ne pojavljuje na sceni, već ljudi na koje on utječe zbog čega se oni mijenjaju tijekom razvoja radnje. To su ljudi poput nas s kojima suosjećamo, koje prepoznajemo i razumijemo, ljudi koji slobodno donose odluku što će izabrati. Muče ih problemi i sumnje koje muče i nas, no pisac ne ostavlja ni najmanju sumnju u to koji je izbor pravilan. Kupareo daje odgovore na pitanja te nudi nadu i smisao čitatelju odnosno gledatelju njegovih drama.

Pater Domagoj Augustin Polanščak iz Hrvatske dominikanske provincije je govorio o Kupareu kao o jednom od najuglednijih hrvatskih katoličkih mislilaca 20. stoljeća. Bio je pjesnik, prozaik, dramatičar, skladatelj, estetičar, s jedne strane domoljub, a s druge kozmopolit koji je proputovao veliki dio svijeta te izgradio zavidnu sveučilišnu karijeru u Čileu kao estetičar. Njegova se estetička misao temeljila uglavnom na Tomi Akvinskom, ali se oslanjao i na Augustina te suvremenog filozofa Jacquesa Maritaina. Strogo je razlikovao umjetnost i moral iako ih nije rastavljao smatrajući da umjetnost moralno usavršava čovjeka. Čini ga boljim i bližim Bogu.

O Kupareu je govorio i Krešimir Tičić, arhitekt i pisac koji je postavljao Kupareovu Muku Kristovu u dominikanskoj župi Kraljice svete krunice u Zagrebu te je iznio neka od svojih sjećanja na patera Rajka, kako su ga zvala njegova subraća. Pisca i subrata se prisjetio i pater Iko Mateljan rekavši kako je bio blagoslov za svoju zajednicu. Kupareo je imao zdravstvenih problema od početka sedamdesetih kada je pretrpio moždani udar, ali nikada se nije tužio ni na što. Uvijek je bio radostan i nasmiješen i, premda u nekadašnjoj Jugoslaviji marginaliziran kao emigrant i kršćanin, nakon uspostave hrvatske države nikada nije javno istupao kako bi davao svoje ocjene društva i politike. Skroman i samozatajan, primao je u posjete mnoge značajne ljude, ali ga to nije učinilo uznositim. Uvijek je smatrao da je prije svega katolički svećenik i za svakoga je, prema vlastitoj volji, uvijek bio pater Rajko.

Osim stručnih analiza Kupareovih djela i osobnih prisjećanja, tijekom večeri smo prisustvovali i glumačkim koncertnim izvedbama dijelova iz Kupareove Muke Kristove. Razgovor Pilata i njegove žene izveli su Lidija Kraljić i Davor Kovač, a prizor razgovora Jude i Veronike te Judino iskušenje i odluku za samoubojstvo izveli su Antonija Šašo, Lidija Kraljić i Davor Kovač.

Slavko Nedić, kompozitor, glazbenik i urednik na Hrvatskom katoličkom radiju, na kraju je izveo song Jude pod Golgotom iz još neizvedene rock opere napisane prema Kupareovoj Muci Kristovoj. Slavko Nedić je kompozitor, a libretist je pokojni Nenad Mirko Novaković.

Večer posvećena Kupareu je na neki način nastavak nastojanja Festivala kršćanskog kazališta da se publika upozna s autorima i općenito umjetnicima kršćanske inspiracije te da ih, ako je moguće, susretne uživo. Tako smo na 3. FESTKK imali priliku upoznati Krešimira Tičića koji je autor prvog hrvatskog kršćanskog mjuzikla Mali suci te Božidara Prosenjaka koji stvara za djecu i odrasle u kršćanskom duhu, a poznat je po romanu Divlji konj. Prije samoga zatvaranja 5. FESTKK publika će imati priliku poslušati kazališnog redatelja i prevoditelja Vladimira Gerića koji će se prisjetiti glumca Vikija Glovackog.

Ozana Iveković


foto: Krešo Naglić

Peti Festival
kršćanskog kazališta

23.-26. svibnja 2019.

ZAGREB

Dvorana Sv. Franje, Sv. Duh 31

Festival kršćanskog kazališta pokrenut je 2015. godine na inicijativu fra Josipa Blaževića, provincijalnog ministra Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca iz potrebe za vidljivošću predstava nastalih ne samo iz kršćanskog svjetonazora, nego i iz duhovne inspiracije.

Na prvom je festivalu prikazano sedam a na drugome deset vrlo kreativnih predstava kazališnih profesionalaca i amatera.

Na trećem festivalu izvedeno je čak devetnaest predstava uz potporu Ministarstva kulture RH i Grada Zagreba i uveden je popratni program koji je uključivao četiri radionice i dva razgovara s autorima. Na četvrtom izdanju izvedeno je devet predstava, dvije radionice dramske pedagogije i jedna obiteljska. Do sada je na festivalu sudjelovalo gotovo 500 izvođača iz cijele Hrvatske i inozemstva (BIH).

Uz dramski teatar viđeni su i različiti kazališni žanrovi (lutkarske predstave, plesne, performans, mjuzikli). Festival je imao snažan medijski odjek i zapažen broj publike kroz sve četiri godine.

Organizator festivala je Hrvatska Provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca, vodio ga je fra Ivan Marija Lotar, a selektorica je bila dr. sc. Sanja Nikčević. Festival se odvijao u Zagrebu tijekom prve polovice lipnja. Za peti je festival Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca i stručno vijeće festivala uvelo neke
organizacijske promjene s ciljem kvalitetnijeg funkcioniranja. Veritas je organizator festivala, a novi ravnatelj je glavni urednik Veritasa, fra Vladimir Vidović. Također, festival se preoblikovao iz selekcijskog u pozivni.

Peti festival financijski su podržali Ministarstvo kulture RH, Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca, Samostan sv. Duha, Župa sv. Antuna Padovanskoga, a medijski su pokrovitelji Hrvatska katolička mreža, Laudato, Radio Marija, bitno.net i Presscut.