Treći festivalski dan

OBJAVLJENO: u preporuke i zanimljivosti |

Redovni večernji program započeo je u 20 sati međunarodnim gostovanjem Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži iz Širokog Brijega (Bosna i Hercegovina) s predstavom Fra Didak – sebet nas i naše dice (napomena: riječ sebet znači zbog, radi). Predstava govori o liku i djelu hercegovačkog velikana fra DidakaBuntića (koji je zbog svojih dobrih djela u narodu prozvan ocem Hercegovine), s posebno ističe njegove zasluge za hercegovački narod u vrijeme velike gladi u doba Prvog svjetskog rata. Fra Didak je, naime, osigurao da se 17 000 gladne hercegovačke djece preveze u Slavoniju, Baranju i Srijem te da se smjesti u udomiteljske obitelji koje bi se za njih brinule dok ne prođe glad i rat. Mnoštvo te djece je i ostalo u Slavoniji te je zapravo zato puno ljudi u Slavoniji hercegovačkoga podrijetla.

Fra Didak Buntić je puno učinio i za opismenjavanje hercegovačkih seljaka te je posebno inzistirao da čitati i pisati nauče i djevojčice i žene. Upućivao je seljake i u naprednije metode u poljodjelstvu i voćarstvu te je radio na melioraciji i izgradnji putova. Bio je profesor u širokobriješkoj gimnaziji te kasnije i ravnatelj, a vodio je i gradnju crkve u Širokom Brijegu. Tri godine prije smrti imenovan je Provincijalom hercegovačkih franjevaca.

Predstavu je pratila krcata Dvorana svetoga Franje te pojedine dijelove pratila i odobravala snažnim pljeskom. U predstavi su pomiješani pripovjedni, glumački dijelovi i pjevanje uz pratnju gitare. U pripovjednima se govori o životu i zaslugama fra Didaka dok glumački prikazuju scene uglavnom vezane uz glad i put djece u Slavoniju. U predstavi glume odrasli i djeca svih generacija tako da je ansambl predstave jako velik. Predstavu je režirala profesorica hrvatskog iz širokobriješke gimnazije i članica Franjevačkog svjetovnog reda Mirela Lovrić, a na poticaj duhovnika FSR i FRAME iz Širokoga Brijega fra Dane. Nakon predstave je publika, osim o nastanku predstave mogla čuti nešto općenito o Franjevačkom svjetovnom redu i Franjevačkog mladeži od njihovih Ministara.

Nakon pauze, publika je imala priliku vidjeti koreodramu kazališne skupine Koreos čiji su članovi učenici Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića iz Osijeka. Njihov voditelj i koreograf je Igor Grubišić, ujedno i njihov profesor vjeronauka u školi.  Specifičnost skupine Koreos je stvaranje dvadesetominutnih koreodrama. Koreodrama je scenski oblik koji ima jasnu priču i jasne likove prepoznatljive publici (poput drame), no izvodi se pokretom i plesom bez riječi.

Koreos nam je ove godine prikazao koreodramu Moja smrt. Priča govori o sretnoj obitelji s troje djece čija je sreća pomućena bolešću i smrću brižne i dobre majke. Nakon majčine smrti, pod utjecajem demonskih sila otac se prepušta očaju dok djeca sumnjaju u sebe, svoje sposobnosti i smisao života. Majka koja sve to gleda s neba uz pristanak Boga odlučuje intervenirati te vraća svojoj obitelji vjeru u sebe i u život.

Mladi glumci iz Koreosa uvjerljivo su i s puno emocija odigrali ovu priču te su bili jednako uspješni i u plesnom i u glumačkom izričaju. Ostaje nada da će se barem neki od njih odlučiti otisnuti u profesionalne glumačke i plesačke vode. 

 

Ozana Iveković

Peti Festival
kršćanskog kazališta

23.-26. svibnja 2019.

ZAGREB

Dvorana Sv. Franje, Sv. Duh 31

 

Festival kršćanskog kazališta pokrenut je 2015. godine na inicijativu fra Josipa Blaževića, provincijalnog ministra Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca iz potrebe za vidljivošću predstava nastalih ne samo iz kršćanskog svjetonazora, nego i iz duhovne inspiracije.

Na prvom je festivalu prikazano sedam a na drugome deset vrlo kreativnih predstava kazališnih profesionalaca i amatera.

Na trećem festivalu izvedeno je čak devetnaest predstava uz potporu Ministarstvaa kulture RH i Grada Zagreba i uveden je popratni program koji je uključivao četiri radionice i dva razgovara s autorima. Na četvrtom izdanju izvedeno je devet predstava, dvije radionice dramske pedagogije i jedna obiteljska. Do sada je na festivalu sudjelovalo gotovo 500 izvođača iz cijele Hrvatske i inozemstva (BIH).

Uz dramski teatar viđeni su i različiti kazališni žanrovi (lutkarske predstave, plesne, performans, mjuzikli). Festival je imao snažan medijski odjek i zapažen broj publike kroz sve četiri godine.

Organizator festivala je Hrvatska Provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca, vodio ga je fra Ivan Marija Lotar, a selektorica je bila dr. sc. Sanja Nikčević. Festival se odvijao u Zagrebu tijekom prve polovice lipnja. Za peti je festival Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca i stručno vijeće festivala uvelo neke
organizacijske promjene s ciljem kvalitetnijeg funkcioniranja. Veritas je organizator festivala, a novi ravnatelj je glavni urednik Veritasa, fra Vladimir Vidović. Također, festival se preoblikovao iz selekcijskog u pozivni.

Peti festival financijski su podržali Ministarstvo kulture RH, Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca, Samostan sv. Duha, Župa sv. Antuna Padovanskoga, a medijski su pokrovitelji Hrvatska katolička mreža, Laudato, Radio Marija, bitno.net i Presscut.